Crna Gora je daleko od statusa države socijalne pravde, kako je to Ustavom definisano, zaključeno je na okruglom stolu posvećenom temi siromaštva. Događaj je održan u utorak, 30. maja, a okupio je stručnjake, predstavnike nevladinih organizacija i aktiviste koji su razgovarali o izazovima sa kojima se suočavaju mnogi građani Crne Gore.
Zamjenica generalnog sekretara USSCG, Ivana Mihajlović problematizovala je siromaštvo radne populacije. Prema njenim riječima, čak 60.000 ljudi u Crnoj Gori prima minimalnu zaradu od 450 eura, dok je potrošačka korpa procijenjena na 800 eura. Kako je kazala ova neusklađenost između primanja i životnih troškova ima izuzetno negativan uticaj na siromaštvo u zemlji. Dodatno, kako navodi Mihajlović, veliki broj ljudi radi u sivoj ekonomiji, što znači da oni ne uživaju brojna radna prava, a ne samo pravo na minimalnu zaradu.
Katarina Čarapić iz Udruženja Roditelji istakla je problem siromaštva među djecom, koja ne pate samo od neuhranjenosti već i zbog društvene izolovanosti, stigmatizacije i diskriminacije od strane druge djece. Ona ističe da u Udruženju rade sa 500 porodica koje žive u ekstremnom siromaštvu. Čarapić je podsjetila na nedavno organizovanu akciju obezbjeđivanja besplatne školske užine za djecu čiji roditelji nijesu u mogućnosti da je priušte, ističući sa tugom nelagodu i osjećaj neispunjenih očekivanja nakon što više nijesu bili u mogućnosti da nastave akciju.
Ljiljana Vujović iz NVU “Žene Bara” predstavila je inspirativnu akciju kroz koju svakodnevno pripremaju 250 obroka za socijalno ugrožene stanovnike, među kojima su mnogi korisnici psihoaktivnih supstanci, ali i beskućnici. Prema njenim riječima, među korisnicima ove akcije nalazi se 85 djece.
Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu skrenula je pažnju na činjenicu da, uprkos ustavnom određenju, Crna Gora još uvijek nije država socijalne pravde. Prema njenim riječima, preko 120.000 ljudi živi na marginama društva i na nedostojanstven način, obuhvatajući nezaposlene, one koji primaju minimalnu penziju i minimalnu platu. Prema njenim riječima, potrebne su korjenite i ciljane reforme u svim oblastima, kao i veća odgovornost donosilaca odluka I onih koji te odluke sprovode. Kako navodi Mrdović potrebno je zaustaviti zloupotrebe u socijalnim davanjima i uspostaviti efikasan sistem socijalnog kartona.
Mreža za otvoreni dijalog poziva sve relevantne aktere, uključujući Vladu, civilno društvo i međunarodne organizacije, da udruže snage u rješavanju problema siromaštva u Crnoj Gori. Potrebno je stvoriti uslove za dostojanstven život svih građana, osiguravajući pravednu raspodjelu resursa, obrazovanje i pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama za sve. Iako je potrebno poboljšati sistem socijalnih davanja, koja moraju biti uvećana i praćena servisima podrške, potrebno je raditi i na razvojnim politikama kako bi se ljudima dala prilika da iskorače iz siromaštva i kako bi se spriječilo transgeneracijsko siromaštvo.
Mreža za otvoreni dijalog još jednom poziva nadležne organe da pokažu odlučnost u borbi protiv siromaštva i otpočnu rad na reformi socijalnog kartona, reformi sistema socijalne zaštite, kao i da otpočnu izradu strategije za borbu protiv siromaštva.
Okrugli sto “Siromaštvo u Crnoj Gori: nedostatak strateškog pristupa”, realizovan je kroz projekat ‚‚Jačanje javnih politika za borbu protiv siromaštva” koji sprovodi Mreža za otvoreni dijalog.
Projekat se sprovodi kroz program ‚‚Odgovorno i solidarno: građani preuzimaju inicijativu” koji realizuje Fond za aktivno građanstvo fAKT u partnerstvu sa nevladinim organizacijama Udruđenje roditelja djece sa teškoćama u razvoju ‚‚Zračak nade” i Aktivna zona, uz finansijsku podršku EU i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
MOD 