Mreža za otvoreni dijalog raspisuje poziv za učešće na Programu ženskog osnaživanja u Bijelom Polju.
Za učešće u programu mogu se prijaviti sve zainteresovane građanke Bijelog Polja uzrasta od 16 do 77 godina. Pridružite nam da zajedno rušimo generacijske jazove, rodne stereotipe i kulturološke predrasude.
Program se sastoji od deset radionica tokom kojih će polaznice imati priliku da razgovaraju o rodnim stereotipima, položaju žena u crnogorskom društvu, rodnoj ravnopravnosti, ali i da nauče više o mehanizmima ekonomskog osnaživanja, primejrima uspješnih preduzetnica, borbama za ženska prava. Na kraju programa, polaznice će imati priliku da učestvu u realizaciji lokalnih akcija koje će imati za cilj da i lokalnu zajednicu uključe u proces razgradnje dominantnih rodnih stereotipa.
Link za prijavni formular – https://shorturl.at/ivNU0 Rok za prijave je 10. mart do 23:59h! Za dodatne informacije budite slobodni da nas kontaktirate na opendialoguenetwork@gmail.com
Mreža za otvoreni dijalog raspisuje poziv za učešće na Programu ženskog osnaživanja u Beranama.
Za učešće u programu mogu se prijaviti sve zainteresovane građanke Berana od 16 do 77 godina. Pridružite nam da zajedno rušimo generacijske jazove, rodne stereotipe i kulturološke predrasude.
Program se sastoji od deset radionica tokom kojih će polaznice imati priliku da razgovaraju o rodnim stereotipima, položaju žena u crnogorskom društvu, rodnoj ravnopravnosti, ali i da nauče više o mehanizmima ekonomskog osnaživanja, primejrima uspješnih preduzetnica, borbama za ženska prava. Na kraju programa, polaznice će imati priliku da učestvu u realizaciji lokalnih akcija koje će imati za cilj da i lokalnu akciju uključe u proces razgradnje dominantnih rodnih stereotipa.
Nearly 97% of respondents in an online survey conducted by the Open Dialogue Network (ODN) believe that there are clear divisions in Montenegrin society concerning economic status. Political affiliation is considered a key factor in societal divisions by 73% of the respondents. Additionally, collected data illustrate deeply rooted norms and beliefs in Montenegrin society: almost 20% of those surveyed believe that marriage should not be contracted with someone who does not share the same religion or culture. This indicates the presence of traditional beliefs regarding the importance of shared cultural foundations in relationships. Nearly 40% of respondents do not support same-sex marriages, viewing marriage exclusively as a union between a man and a woman, confirming a traditional understanding of partnership.
These pieces of information are part of an online research effort conducted by the Open Dialogue Network (ODN) within the framework of the RADIKAL(NO) project, aimed at advancing the prevention of radicalization in Montenegrin society and informing about negative societal changes on local level, primarily in the digital sphere. The project was financed through the SMART Balkans program operating at a regional level.
Data gathered through the research represents a crucial component when it comes to utilising societal mechanisms to counter retrogressive phenomena and radicalization in Montenegro.
Through the online survey, ODN sought to explore prevalent attitudes in our society, posing questions about the society we aspire to and the one we aim to form. We analyzed the boundaries of tolerance toward various societal actors, particularly sensitive groups, exploring what the community supports and what it does not. We also investigated how informed citizens are and their awareness of different positive and negative phenomena present in our society.
These data indicate an increased awareness among citizens about the societal divide in different spheres, which can serve as a basis for developing strategies aimed at overcoming these divisions and constructing a more inclusive society.
Furthermore, the collected data illustrate deeply ingrained norms and beliefs in Montenegrin society: almost 20% of those surveyed believe that marriage should not be contracted with someone who does not share the same religion or culture. This points to the presence of traditional beliefs about the importance of shared cultural foundations in relationships. Almost 40% of respondents do not support same-sex marriages, viewing marriage exclusively as a union between a man and a woman. On the other hand, over 80% of respondents believe that society cannot progress without equal respect for the rights of all citizens. This data represents an interesting contrasting point compared to the previously highlighted data regarding attitudes towards marriage, religious and cultural differences, and same-sex marriages. This data suggests the existence of deep societal nuances and complexities in the perception of societal progress.
On one hand, there’s a pronounced awareness of divisions, both in economic status and in issues related to marriage and sexual orientation. On the other hand, the majority of respondents emphasize the importance of equal respect for the rights of all citizens for societal progress. Such a result suggests the complexity of societal attitudes and the necessity of continuous dialogue to overcome contradictions and achieve comprehensive societal progress.
In the context of these results, ODN calls for a collective contribution to building a society based on truth, transparency, and mutual respect. Open dialogue represents a key component in achieving a sustainable future for all citizens of Montenegro, and ODN calls for active participation and support in realizing this goal.
Gotovo 97% ispitanika online ankete koju je sprovela Mreža za otvoreni dijalog (MOD) vjeruju da u crnogorskom društvu postoje jasne podjele u odnosu na ekonomski status, ok se politička pripadnost smatra ključnim faktorom podjela u društvu, prema mišljenju 73% ispitanika. Dodatno, prikupljeni podaci ilustruju duboko ukorjenjene norme i vjerovanja u crnogorskom društvu: gotovo 20% ispitanih smatra da brak ne bi trebalo sklapati s osobom koja ne dijeli istu religiju ili kulturu. Ovo ukazuje na prisutnost tradicionalnih vjerovanja o važnosti zajedničkih kulturnih osnova u partnerskim odnosima. Skoro 40% ispitanih ne podržava istopolne brakove, te vide brak isključivo kao zajednicu muškarca i žene, što potvrđuje tradicionalno shvatanje partnerskih odnosa.
Ove informacije su dio online istraživanja koji je Mreža za Otvoreni Dijalog (MOD) sprovela u okviru projekta RADIKAL(NO) čiji je osnovni cilj bio da unaprijedi prevenciju radikalizacije u crnogorskom društvu i informiše o negativnim društvenim promjenama prvenstveno i digitalnoj sferi. Projekat je finansiran kroz SMART Balkans program koji djeluje na regionalnom nivou.
Podaci prikupljeni kroz istraživanje predstavljaju ključnu komponentu kada je u pitanju korišćenje društvenih mehanizama za suzbijanje retrogradnih pojava i radikalizacije u Crnoj Gori.
Putem online ankete, MOD je nastojao istražiti preovlađujuće stavove u našem društvu, postavljajući pitanja o tome kakvom društvu težimo i kakvo je ono koje želimo formirati. Analizirali smo granice tolerancije u odnosu na različite društvene aktere, posebno osjetljive grupe, istražujući šta zajednica podržava a šta ne. Takođe smo istraživali način informisanja građana i koliko su svjesni različitih pozitivnih i negativnih pojava prisutnih u našem društvu.
Ovi podaci ukazuju na povećanu svijest građana o društvenom jazu u različitim sferama, što može poslužiti kao osnova za razvoj strategija usmjerenih na prevazilaženje tih podjela i izgradnju inkluzivnijeg društva.
Dodatno, prikupljeni podaci ilustruju duboko ukorjenjene norme i vjerovanja u crnogorskom društvu: gotovo 20% ispitanih smatra da brak ne bi trebalo sklapati s osobom koja ne dijeli istu religiju ili kulturu. Ovo ukazuje na prisutnost tradicionalnih vjerovanja o važnosti zajedničkih kulturnih osnova u partnerskim odnosima. Skoro 40% ispitanih ne podržava istopolne brakove, te vide brak isključivo kao zajednicu muškarca i žene. Sa druge strane, preko 80% ispitanika vjeruje da društvo ne može napredovati bez jednakog poštovanja prava svih građana. Ovaj podatak predstavlja interesantnu kontrastnu tačku u odnosu na prethodno istaknute podatke o stavovima prema braku, religijskim i kulturnim razlikama, te istopolnim brakovima. Ovaj podatak sugeriše na postojanje dubokih društvenih nijansi i kompleksnosti u percepciji društvenog napretka.
S jedne strane, imamo izraženu svijest o podjelama, kako u ekonomskom statusu, tako i u pitanjima vezanim za brak i seksualnu orijentaciju. Sa druge strane, većina ispitanika naglašava važnost jednakog poštovanja prava svih građana za napredak društva. Ovakav rezultat sugeriše na kompleksnost društvenih stavova, te nužnost kontinuiranog dijaloga kako bi se prevazišle kontradikcije i postigao sveobuhvatan društveni napredak.
U kontekstu ovih rezultata, MOD poziva na zajednički doprinos u izgradnji društva koje se temelji na istini, transparentnosti i uzajamnom poštovanju. Otvoreni dijalog predstavlja ključnu komponentu za postizanje održive budućnosti za sve građane Crne Gore, a MOD poziva na aktivno učešće i podršku u ostvarivanju ovog cilja.
Mreža za otvoreni dijalog dostavila je nadležnom ministarstvu komentare povod izrade Nacrta stambene politike Crne Gore. U sklopu komentara skrenuli smo pažnju na deset važnih tačaka koje moraju biti uzete u obzir prilikom izrade novog okvira stambene politike:
Dostupnost stambenih jedinica socijalno ugroženim kategorijama
Dekomodifikacija stambenog prava kroz mjere poreske politike
Adresiranje segregacije pojedinih grupa nastale kao posljedica neadekvatne stambene politike
Adresiranje regionalnih migracija i koordinacija sa politikama regionalog razvoja
Adresiranje problema podstanara
Preventivan pristup problemu ilegalne gradnje
Blagovremeno adresiranje procesa džentrifikacije
Adresiranje problema neadekvatnog kvaliteta gradnje
Usaglašenost sa zelenom agendom
Usaglašenost sa principom humane gradnje
Novi okvir za razvoj stambene politike prilika je da utičemo na brojne ekonomske, urbanističke, socijalne, rodne, ekološke i društvene probleme. Čekamo nacrt i nadamo se planu zasnovanom na podacima i detaljnoj analizi brojnih postojećih problema.
Crna Gora je daleko od statusa države socijalne pravde, kako je to Ustavom definisano, zaključeno je na okruglom stolu posvećenom temi siromaštva. Događaj je održan u utorak, 30. maja, a okupio je stručnjake, predstavnike nevladinih organizacija i aktiviste koji su razgovarali o izazovima sa kojima se suočavaju mnogi građani Crne Gore.
Zamjenica generalnog sekretara USSCG, Ivana Mihajlović problematizovala je siromaštvo radne populacije. Prema njenim riječima, čak 60.000 ljudi u Crnoj Gori prima minimalnu zaradu od 450 eura, dok je potrošačka korpa procijenjena na 800 eura. Kako je kazala ova neusklađenost između primanja i životnih troškova ima izuzetno negativan uticaj na siromaštvo u zemlji. Dodatno, kako navodi Mihajlović, veliki broj ljudi radi u sivoj ekonomiji, što znači da oni ne uživaju brojna radna prava, a ne samo pravo na minimalnu zaradu.
Katarina Čarapić iz Udruženja Roditelji istakla je problem siromaštva među djecom, koja ne pate samo od neuhranjenosti već i zbog društvene izolovanosti, stigmatizacije i diskriminacije od strane druge djece. Ona ističe da u Udruženju rade sa 500 porodica koje žive u ekstremnom siromaštvu. Čarapić je podsjetila na nedavno organizovanu akciju obezbjeđivanja besplatne školske užine za djecu čiji roditelji nijesu u mogućnosti da je priušte, ističući sa tugom nelagodu i osjećaj neispunjenih očekivanja nakon što više nijesu bili u mogućnosti da nastave akciju.
Ljiljana Vujović iz NVU “Žene Bara” predstavila je inspirativnu akciju kroz koju svakodnevno pripremaju 250 obroka za socijalno ugrožene stanovnike, među kojima su mnogi korisnici psihoaktivnih supstanci, ali i beskućnici. Prema njenim riječima, među korisnicima ove akcije nalazi se 85 djece.
Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu skrenula je pažnju na činjenicu da, uprkos ustavnom određenju, Crna Gora još uvijek nije država socijalne pravde. Prema njenim riječima, preko 120.000 ljudi živi na marginama društva i na nedostojanstven način, obuhvatajući nezaposlene, one koji primaju minimalnu penziju i minimalnu platu. Prema njenim riječima, potrebne su korjenite i ciljane reforme u svim oblastima, kao i veća odgovornost donosilaca odluka I onih koji te odluke sprovode. Kako navodi Mrdović potrebno je zaustaviti zloupotrebe u socijalnim davanjima i uspostaviti efikasan sistem socijalnog kartona.
Mreža za otvoreni dijalog poziva sve relevantne aktere, uključujući Vladu, civilno društvo i međunarodne organizacije, da udruže snage u rješavanju problema siromaštva u Crnoj Gori. Potrebno je stvoriti uslove za dostojanstven život svih građana, osiguravajući pravednu raspodjelu resursa, obrazovanje i pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama za sve. Iako je potrebno poboljšati sistem socijalnih davanja, koja moraju biti uvećana i praćena servisima podrške, potrebno je raditi i na razvojnim politikama kako bi se ljudima dala prilika da iskorače iz siromaštva i kako bi se spriječilo transgeneracijsko siromaštvo.
Mreža za otvoreni dijalog još jednom poziva nadležne organe da pokažu odlučnost u borbi protiv siromaštva i otpočnu rad na reformi socijalnog kartona, reformi sistema socijalne zaštite, kao i da otpočnu izradu strategije za borbu protiv siromaštva.
Okrugli sto “Siromaštvo u Crnoj Gori: nedostatak strateškog pristupa”, realizovan je kroz projekat ‚‚Jačanje javnih politika za borbu protiv siromaštva” koji sprovodi Mreža za otvoreni dijalog.
Projekat se sprovodi kroz program ‚‚Odgovorno i solidarno: građani preuzimaju inicijativu” koji realizuje Fond za aktivno građanstvo fAKT u partnerstvu sa nevladinim organizacijama Udruđenje roditelja djece sa teškoćama u razvoju ‚‚Zračak nade” i Aktivna zona, uz finansijsku podršku EU i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
Mreža za otvoreni dijalog (MOD) je nedavno u Podgorici sa predstavnicama SMART BALKANS programa potpisala ugovor o finansijskoj podršci pri implementaciji projekta RADIKAL(NO) koji se fokusira na više negativnih društvenih pojava u crnogorskom društvu.
Ovaj projekat doprinosi kreiranju društvenih mehanizama za borbu protiv raznih negativnih pojava u crnogorskom društvu od sve prisutne klerikalizacije, nacionalizma, homofobije, mizoginije i slično.
Projekat će doprinijeti da se pokrene dijalog o ovim temama i samim tim doprinijeti da razne društvene grupe koje su uključene u projekat krenu u preispitivanje mehanizama i načina kako se boriti protiv ovih pojava. Lokalne zajednice kao i grupe koje su targetirane od strane desnih i konzervativnih grupacija će biti uključene u projekat i imaće priliku da doprinesu sa svojim iskustvom i znanjem.
Opšti cilj projekta je unaprijedjenje društvenih mehanizama za borbu protiv radikalizacije crnogorskog društva dok je specifični cilj unaprijedjenje nivoa informisanosti stanovnika-ca Podgorice o retrogradnim društvenim obrascima i načinu borbe protiv istih.
Generalna ciljna grupa su svi gradjani i gradjanke ali poseban fokus će biti na tri posebne ciljne grupe :
Mladi ljudi korisnici društvenih mreža na teritoriji Podgorice
Populacija u multikulturalnim sredinama
Donosioci odluka u Podgorici i Crnoj Gori kao i kreatori medijskih proizvoda (novinari, urednici)
Krajnji korisnici su svi gradjani i gradjanke Podgorice uzimajući u obzir da pojave kojima se projekat bavi pogadjaju cjelokupnu populaciju u Podgorici kao najvećem gradu u kojem se nalazi skoro polovina crnogorske populacije. Ipak u odredjenim dijelovima projekta fokus će biti na grupacije koje su najranjivije i na koje retrogradne pojave najviše utiču kao što su LGBTQ osobe, etničke manjine, žene, OSI, mladi.
Projekat se fokusira na digitalne načine komunikacija uzimajući u obzir da se govor mržnje ali i širenje dezinformacija najčešće dešavaju online stoga projekat koristi iste alate i platforme u cilju borbe protiv istih. Dodatno korisnici će biti uključeni i u finalni dogadjaj planiran na kraju projekta.
Za više informacija o projektu kontaktirajte nas putem opendialoguenetwork@gmail.com
Dostupnost stambenih jedinica socijalno ugroženim kategorijama
MOD 