Uključivanje organizacija civilnog društva u strukturu za pregovore s Evropskom unijom o punopravnom članstvu u ovoj nadnacionalnoj zajednici, ima, ili može imati, dva cilja. Prvi je namjera da se angažovanjem spoljne podrške osnaži pregovarački kapacitet, dok drugi predstavlja želju da se proces pregovora dodatno otvori prema javnosti. Kažem može imati, jer je i dalje nejasno da li je Crna Gora imala baš ova dva motiva kada je 2012. godine odlučila da civilno društvo uključi u pregovaračke radne grupe. Zašto?

Zato što se članovi radnih grupa iz civilnog sektora i osam godina nakon početka procesa pregovora suočavaju sa istim problemima.

Zato što Vlada nije iskoristila puni potencijal civilnog društva uglavnom se fokusirajući na to da dio podataka sakrije od njegovih predstavnika i samim tim uskrati pristup ovim informacijama i ostaloj zainteresovanoj javnosti.

Iako bi predstavnici civilnog društva trebalo da su ravnopravni članovi pregovaračkih radnih grupa, u praksi su se često dešavali brojni problemi koji su ih stavljali u nejednak položaj u odnosu na one članove koji dolaze iz organa javne uprave. Inicijative i predlozi OCD su najčešće preglasani, a zbog (višestruko) manjeg broja u odnosu na članove koji dolaze iz javne uprave. Otuda onaj suštinski dio uticanja na izvještaje izostaje. Dodatno, član 14 Poslovnika  o radu radne grupe za poglavlje 23 određuje da se, kada je to potrebno, zaključci donose većinom članova koji su prisutni na sjednici radne grupe; dok član radne grupe može isključiti mišljenje koje će biti navedeno u zapisniku sa sjednice. Ipak, ovi zapisnici nisu po pravilu javni, već se mogu dobiti na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama. Odredbama poslovnika Vlada je pokušala u potpunosti da spriječi komunikaciju predstavnika civilnog društva sa javnošću o temama kojima se bave u radnoj grupi. Međutim, zakonska je obaveza čuvati informacije pod oznakom ”tajno”, dok sve drugo spada u opseg redovnih aktivnosti predstavnika civilnog sektora i otuda ne može biti predmet poslovničke odredbe i zabrane.

S obzirom na to da sam već osam godina članica radne grupe za poglavlje 23, pravosuđe i temeljna prava, uspješnost učešća u njenom radu najčešće procjenjujem pomacima koje je civilno društvo napravilo zahvaljujući tome što su dio pregovaračke strukture. Šta su prednosti uključivanja organizacija civilnog društva u pregovaračke radne grupe?

Da nema predstavnika civilnog društva u radnim grupama, javnost uopšte ne bi znala da neka dokumenta postoje (poput npr. tabela bilansa ostvarenih rezultata koje se dostavljaju Evropskoj komisiji uz izvještaje o sprovođenju Akcionog plana za poglavlja 23 i 24), a koja su sastavni dio pregovaračkog procesa. Oni ne samo da su sebi osigurali pristup tim dokumentima, već su ih učinili i dostupnim javnosti.

Sa pritiskom na Vladu da objavi važna dokumenta iz pregovaračkog procesa, povećana je i ukupna transparentnost procesa.

”Pogled iznutra”, dalje, pruža jasnu sliku toka pregovora, kao i glavnih problema u komunikaciji između nadležnih institucija i procesu izvještavanja, što je sada primarni zadatak pregovaračkih radnih grupa u Crnoj Gori.

Primjetna je povećana zainteresovanost medija i međunarodnih aktera za nepristrasnu evaluaciju i iskustva onih koji neposredno učestvuju u procesu.

Da zaključim, civilno društvo mora da koristi sve raspoložive kanale za komunikaciju i uticaj na proces reformi i demokratizaciju države, a direktno učešće u pregovaračkim radnim grupama je svakako od posebne važnosti uzimajući u obzir sve rečeno.

O autorki:

Jovana Marović je doktorirala 2012. godine na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Tema njenog rada je demokratski deficit u političkom sistemu Evropske unije. Radila je kao savjetnica za Evropsku uniju u sektoru multilaterale Ministarstva inostranih poslova, savjetnica za međunarodne odnose i evropske integracije u kabinetu predsjednika Opštine Budva, koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa i specijalna savjetnica ministra rada i socijalnog staranja. Jovana je članica BiEPAG-a, bavi se predavačkim i trenerskim poslom, ima konsultantsko iskustvo rada na projektima Svjetske banke, SIGMA i CARE. Članica je radne grupe za poglavlje 23, Pravosuđe i temeljna prava, u procesu pregovora za članstvo Crne Gore u EU. Učestvovala je u International Visitors Leadership Programme-u State Department-a. Jovana je izvršna direktorka Politikon mreže.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s